Ekstremne vremenske prilike – izuzetak ili pravilo?

0
888

Da li su ekstremni vremenski uvjeti i dalje izuzetak, ili sve više postaju pravilo, te kako se od njih zaštititi?

Ova slika ne pokazuje Alpe u prosincu. Vjerovali ili ne, slika je snimljena 26. srpnja ove godine u Istri, kada je ekstremna tuča pogodila Plomin, gradić na zapadnoj obali Istre i nekoliko okolnih sela, uništavajući pritom sve na svom putu. Kolika je bila silina vremena najbolje pokazuje činjenica da je na ceste morala izaći ralica, a hrpe leda uz cestu na nekim se mjestima nisu otopile ni dva dana poslije, usprkos visokim ljetnim temperaturama. Sama pojava ovakvih ekstremnih vremenskih uvjeta nije toliko neuobičajena, koliko god se to nama činilo. Ono što je neuobičajeno je sve češća pojava ovakvih i sličnih situacija.

Na žalost, ovo nije izdvojeni slučaj. U posljednjih mjesec dana pijavice su otkidale krovove kuća, tuča je u raznim krajevima Hrvatske uništavala usjeve, razbijala automobile i ubijala domaće životinje, gromovi su uništavali dimnjake, bujice su odnosile nasade, harali su požari i tako dalje. Ovakvi su vremenski uvjeti, osim Plomina, pogađali i Zagreb, Slatinu, Voćin, Split. Gotovo ni jedan dio Hrvatske nije bio pošteđen. Osim u Hrvatskoj, ovakve su stvari u posljednje vrijeme zabilježene i u Turskoj, Portugalu, Španjolskoj, Italiji…

Plastični stol koji se je našao na udaru tuče

Rezultati ovakvih vremenskih neprilika su užasavajući. Tuča u Plominu uništila je vinograde i maslinike kojima će trebati godine da se oporave, ako se uopće oprave. Nije poštedjela ni povrtnjake i druge nasade, cvijeće, stradali su automobili i praktički sve što se je našlo na otvorenom. Kako je riječ o kraju koji nije pretjerano orijentiran na poljoprivredu, mala je vjerojatnost da ljudi osiguravaju svoje nasade. Doduše, ni veliki poljoprivredni proizvođači često se ne osiguravaju, bilo jer ne mogu ili smatraju to nepotrebnim, pa je iluzorno očekivati tako nešto od nekog malog OPG-a. Drugim riječima, ovi ljudi sada ovise o eventualnoj pomoći općine ili države, ali svi znamo da nikakva pomoć, pa čak ni novci od osiguranja ne mogu u potpunosti nadoknaditi štetu nekome tko mora praktički ponovno podizati vinograd ili maslinik.

Dakle, pitanje svih pitanja je što se to događa sa klimom? Jesu li ovakve situacije nešto novo, ili je samo stvar u tome da danas do nas dolazi više informacija? Ako su novost, imaju li veze sa promjenama klime, kako je i zašto do tih promjena došlo i možemo li ih spriječiti?

U osnovi, ekstremnim vremenskim uvjetima mogu se nazvati oni koji ulaze u najekstremnijih deset posto vremena u usporedbi sa uobičajenim vremenskim uvjetima u nekom području. Dakle, tuča ljeti nipošto ne spada u ekstremne vremenske uvjete za naše podneblje, ali tuča zbog koje moraju intervenirati ralice svakako spada. Naravno da će se uvijek i svugdje povremeno dogoditi neki ekstremni slučaj, ali u posljednje smo vrijeme svjedoci povećane učestalosti takvih slučajeva, što nas navodi na pomisao kako se doista nešto neobično događa sa klimom.

Ključno pitanje je zašto dolazi do ovakvih ekstrema i tko je odgovoran za to. Je li riječ o redovnom ciklusu promjene klime, ili smo i mi ljudi djelomično odgovorni? Na žalost, odgovor na zadnji dio pitanja je da. Iako su klimatske promjene vrlo kompleksan proces i teško je izdvojiti samo jedan ili nekoliko faktora koji utječu na klimu, nema sumnje kako je ljudsko djelovanje postalo jedan od najbitnijih faktora koji utječe na klimu.

Svjetska meteorološka organizacija smatra čovjekovo djelovanje jednim od najodgovornijih faktora za promjene klime. Prije svega, sagorijevanje fosilnih goriva dovodi do globalnog zagrijavanja i efekta staklenika. Rekordne temperature dovode do mnogih promjena, od otapanja ledenjaka i podizanja razine mora, pa do ekstremnih vremenskih pojava kojima svjedočimo sve češće. Osim toga, prognoze govore kako nas u budućnosti čeka još više ovakvih događanja i sve češće, jer se ukupna količina energije u atmosferi povećava.

Plomin danas

Posted by Robert Vosilla on 26. srpnja 2017

Kako bi Amerikanci rekli, pitanje od milijun dolara je možemo li zaustaviti ovaj proces i kako. Neki stručnjaci tvrde kako je to nemoguće i kako smo već prešli onu tanku liniju nakon koje je proces postao ireverzibilan. Drugi tvrde kako je praktički nemoguće dovoljno brzo napraviti potrebne promjene. Na žalost, mnogo je pokazatelja koji govore kako su u pravu. Ipak, postoje neke stvari koje svi mi možemo napraviti.

Kao odgovor na ovo pitanje, većina će reći kao oni ionako ne mogu ništa napraviti. Iako je činjenica kako individualni napori ne daju nekog rezultata, veliki broj individualnih napora stvoriti će silu na koju treba računati. Dakle, neophodno je da svi malo zasučemo rukave i napravimo svega nekoliko promjena koje u konačnici mogu dati značajne rezultate.

Jedna od stvari koje svi možemo napraviti, ako imamo dvorište, terasu, balkon ili čak i krovnu terasu na višekatnici, je uzgoj vlastitog povrća. Osim očitih prednosti za vaše psihičko i fizičko zdravlje, te novčanik, ovakva aktivnost dobra je i za planet. Na taj se način smanjuje takozvani karbonski otisak koji svaka osoba ostavlja. Dakle, ako u vašoj prehrani koristite više lokalno uzgojenog povrća, manje će se energije trošiti na sam uzgoj, te na transport povrća do krajnjeg korisnika.

Isto tako, poželjno je u uzgoju koristiti stare sorte koje su otpornije na loše uvjete i bolesti, pa ćete i tu morati trošiti manje novca, a i manje ćete zagađivati okoliš. Osim toga, dobro je koristiti i prirodna organska gnojiva poput Humusala, umjesto raznih umjetnih gnojiva koja ne daju ni približno toliko dobre rezultate, a njihova proizvodnja i korištenje također šteti prirodi.

Da rezimiramo, ekstremnih je vremenskih prilika uvijek bilo i uvijek će ih biti, ali njihova sve veća učestalost u posljednje vrijeme, kao i sve veći raspon problema koje stvaraju te šteta koje uzrokuju čine ih ozbiljnim problemom i prijetnjom čovječanstvu. Većina stručnjaka jednoglasna je u ocjeni kako su ovakve prilike velikim dijelom direktan ishod ljudskog djelovanja. Hoćemo li biti u stanju ponovno obrnuti proces i vratiti se na staro, vrlo je upitno. Ono što znamo sa sigurnošću je da se takvi rezultati nikako ne mogu postiću ako svi ne damo svoj obol, a da bi to napravili potrebno je pozabaviti se onim malim, svakodnevnim stvarima za koje smatramo da nisu bitne, a koje kumulativno mogu dati značajne rezultate.

Print Friendly, PDF & Email

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here