Kako vrlo brzo i jednostavno posaditi sjeme za presadnice?
U članku Presadnice iz kućne radinosti imali ste priliku doznati koje su osnovne metode uzgoja presadnica, kao i što vam sve treba za takvu aktivnost. Dakle, ako ste nabavili sjeme, posude u koje ćete saditi, te zemlju, vrijeme je da krenete sa sadnjom. Ako vam je to prvi put, ne morate brinuti, jer je riječ o vrlo jednostavnom postupku.
Što smo sve koristili
Ukratko, za uzgoj presadnica vam treba sjeme, zemlja, posude i par sitnica. Prije sadnje svakako je poželjno razmisliti što planirate, koje ćete vrste saditi, te koliko vam presadnica treba. Nabavite sve potrebno i krenite. Ja sam odlučila za sadnju koristiti stare kutije za jaja, što je jeftinije rješenje, ali i ekološki prihvatljivo, jer koristim kartonske. Jedino na što morate paziti je zalijevanje, da se ne oštete previše. Ako koristite plastične posude iz domaće radinosti, poput zdjelica od jogurta, nemojte zaboraviti na dnu napraviti rupu kroz koju će oticati suvišna voda. Na plastici ćete to najjednostavnije napraviti tako da uzmete tanju iglu za pletenje, dobro je zagrijete i pomoću nje napravite rupu.
Bilo bi dobro da prosijete zemlju koju ćete koristiti. Tako ćete eliminirati veće komade koji mogu predstavljati prepreku nježnim biljčicama prilikom klicanja, a postići ćete i rahlost. Jedan dobar trik kojim ćete osigurati da u zemlji ne bude štetočina je da je zagrijete u peći i potom pustite da se ohladi prije korištenja. U zemlju svakako umiješajte malo pijeska, te humusa ili komposta, bilo iz domaće radinosti, bilo kupovnog, na primjer Humusala.
Trebaju vam škare i marker, jer obavezno na kutije morate napisati što se u njima nalazi. Nakon nekoliko dana, ukoliko niste obilježili kutije, više nećete pojma imati gdje je što, pogotovo ako imate više sorti iste biljke. Špricaljka, koja može biti i prazna boca nekog sredstva za čišćenje (koju ste, naravno, dobro oprali prije ovakve upotrebe) je odlično rješenje za zalijevanje jer će najmanje štetiti biljkama, a i puno lakše možete dozirati količinu vode. I za kraj, zapamtite da nikad ne zalijevate sa vodom koja je stigla direktno iz slavine, već je pustite dan – dva da odstoji.
Postupak sadnje
U prošlom članku spomenuli smo da postoje dvije osnovne metode uzgoja presadnica, metoda golog korijena i metoda sa grudom zemlje oko korijena. Na slici možete vidjeti kako se radi metoda golog korijena. U posudu stavimo zemlju koju lagano pritisnemo, po njoj pobacamo sjemenke i zatim ih samo pokrijemo na taj način da preko posipamo još malo zemlje. Posipanu zemlju nije poželjno dodatno pritiskati. Jednom kada biljčice narastu i dobiju prva dva, tri pera, mogu se lagano čupati i pikirati u posebne posudice. Ova je metoda pogodna za biljke sitnog sjemena, poput rajčice, paprike, patliđana i slično.
Na ovoj slici možete vidjeti metodu sadnje sa grudom zemlje oko korijena. Tu sam metodu koristila za tikvice, krastavce i lubenice. U svaki odjeljak sam stavila po dva zrna, za svaki slučaj. Ukoliko obje biljke narastu, mogu ih posaditi zajedno, odvojiti ih i jednu pikirati u drugu posudicu u ranoj fazi razvoja kada korijen još nije prevelik, ili jednostavno odstraniti slabiju biljku. Što se ostalog tiče, postupak je isti kao i sa presadnicama golog korijena, a ovakve presadnice ni ne morate vaditi iz posudica, već jednostavno razrežete karton i posadite biljku zajedno s njim.
Bez obzira da li koristite domaće sjeme ili kupovno, uvijek postoji šansa da vam ostane nešto sjemena. Kupovno sjeme većinom ima rok trajanja minimum nekoliko godina, pa nije problem ako višak ostavite za sljedeću godinu. Upravo zato je bitno planiranje i provjera prije same sadnje, kako bi vidjeli da li vam je nešto ostalo od prošle godine što možete iskoristiti. Pakete sa sjemenom koje je ostalo presavijte i dobro zalijepite ljepljivom trakom, te čuvajte u mračnom, suhom i hladnom prostoru.
Kutije sa sjemenjem možete držati u stakleniku, ali i na verandi, u garažu ili ako živite u krajevima sa blagom klimom, čak i u nekom zaštićenom, po mogućnosti južnom kutku dvorišta. Također ih za lijepih dana možete iznositi van, a u tom slučaju će vam dobro doći neka daska, šperploča ili, kao u ovom slučaju, komad stripora, koji je lagan i jednostavan za korištenje.
Ako malo prosurfate internetom, naći ćete još mnoge zanimljive i dobre savjete. Tako, na primjer, možete presadnice saditi u posude koje su punjene zemljom do tri četvrtine, a zatim ih pokriti pričvršćenim najlonom. Na taj način osigurat ćete biljkama njihovu vlastitu mikroklimu zbog koje ćete ih morati rjeđe zalijevati, a i brže će niknuti. Slične rezultate možete postići i ako posudice pokrijete sa odrezanom polovicom plastične boce.
I za kraj, zalijevanje. Zalijevati možete na uobičajen način, ali mišljenja sam kako je ovo puno bolje iz nekoliko razloga. Kao prvo, puno je manje invazivno za zemlju i osjetljive biljke koje niču od klasičnog zalijevanja i, kao drugo, puno bolje možete kontrolirati količinu vode, što je bitno jer je prevelika količina vode jednako velik problem kao i premala količina.
Ova ruka je na slici sa razlogom. Ako želite svoju djecu naučiti da vole biljke i rad u vrtu, ovo je savršena aktivnost koju možete raditi zajedno. Uz vaše nadgledanje i pomoć, čak i djeca predškolskog uzrasta mogu napraviti veći dio posla oko sadnje presadnica, a i kasnije se mogu brinuti o njima, iznosti ih na sunce i zalijevati.
Nadam se da su vam ovi članci pomogli u donošenju odluke da pokušate sami uzgojiti presadnice, te pojasnili kako to napraviti. Kao što vidite, postupak je vrlo jednostavan, i ne traži puno vremena. Također se nadamo da ćete nam se javiti i ispričati svoja iskustva u ovom, kao i u drugim poslovima u vrtu.
PS. U tjednima i mjesecima koji slijede možete očekivati članke u kojima ćemo objasniti daljnje aktivnosti sa presadom.
