Količina obradive zemlje, gnojivo i kvaliteta našeg tla

0
1429

Iz godine u godinu sve nas je više na planeti.
1. Koliko ima obradivih površina po čovjeku u nazad nekoliko desetljeća?
2.  Kakav je trend potrošnje gnojiva?
3. Koja je hrvatska na listi po potrošnji gnojiva u svijetu?
4. Kakva je kvaliteta zemlje u Slavoniji i Baranji?

Slika 1.                                 Slika 2.

Ova dva grafa govore mnogo o posljednjim desetljećima i kretanju obradivih površina (slika 1) i potrošnji gnojiva u svijetu (slika 2).  Kao što se vidi na slici 1, u 40 godina količina obradive površine po čovjeku pala je na pola. Najveći razlog je širenje (gradovi, ceste…) i veći broj stanovnika. Sudeći po brojevima posljednjim statistikama, budućnost nam nosi još veće izazove! Za više detalja / grafova, pogledajte članak ovdje (engl.)

Što je najednostavnije i logično rješenje? Učiniti postojeće kapacitete što produktivnijim. Puno se napredovalo po tom pitanju, a još mnogo izazova je pred nama.Da bismo postojeće kapacitete iskoristili što je više moguće, treba iskušati nove metode proizvodnje i prihranjivati zemlju koliko je potrebno. U daljnjem tekstu nećemo se fokusirati na metode proizvodnje (možda u budućim tekstovima), već na prihranu.

Kada spominjemo prihranu važno je naglasiti kako u HR stojimo s potrošnjom gnojiva:
– 1993.g.  – 138 500 tona (64. mjesto)
– 2002.g. – 172 000 tona gnojiva (61. mjesto na svjetskoj ljestvici (engl.).

Za usporedbu, naši susjedi mađari:
-1993.g. – 292 600 tona (51. mjesto)
-2002.g. – 501 321 tona (36. mjesto)

Iz ovih brojki jasno je vidljivo da zaostajemo za razvijenijim i okolnim zemljama, te da ne iskorištavamo dovoljno potencijal zemlje. Jasno je da mnogi u hrvatskoj trebaju mijenjati način razmišljanja. Kažu da jedna slika govori više od tisuću riječi:

Slika 3. Humus u tlima Osječko-Baranjske županije 2011.g. (izvor ZBKF Osijek)

Po brojkama i slici 3 se izvodi jednostavan zaključak. Crpimo zemlju do maksimuma i dajemo joj osnovni minimum. To potvrđuje i slika plodnosti vezana uz navodnjavanje (što tamnije smeđa = bolje):

Slika 4.  Navodnjavanje u Slavoniji i Baranji

Drugim riječima, ovakva proizvodnja je čista lutrija. Pozitivno je što ima mnogo inicijativa i planova da se stvari promijene na bolje. Planovi navodnjavanja, porast potrošnje gnojiva iz godine u godinu, zavodi za analize tla, suradnja s proizvođačima…

Ako se vratimo na prihranu, bitna stavka je edukacija vezana uz upotrebu gnojiva. Kod dosta malih proizvođača može se  primjetiti da u vlastitoj proizvodnji prilikom uporabe gnojiva nisu dovoljno educirani i ne odrađuju proces profesionalno. Ne rade analize tla, ne znaju što je potrebno kulturama koje uzgajaju i sl. Nažalost to je opasno i može rezultirati negativno kako za urod tako i za okoliš! Razlozi za analizu tla vrlo su dobro objašnjeni u dokumentu Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla.

Potrebno je da svaki pojedinac u svojem dijelu posla posveti više pažnje i znanja. Jedino tako ćemo ubrzati proces sazrijevanja kvalitetnije poljoprivrede u nas.

Za više detalja vezano za plodnost tla preporučujemo tekst od prof. dr. sc. Vladimira Vukadinović.

Nenad je ing. elektrotehnike koji svoje slobodno vrijeme voli posvećivati proizvodnji prirodnog gnojiva Humusal, te podizanju svijesti o zdravom životu i održivom načinu uzgoja biljaka.