Količina obradive zemlje, gnojivo i kvaliteta našeg tla

0
633

Iz godine u godinu sve nas je više na planeti.
1. Koliko ima obradivih površina po čovjeku u nazad nekoliko desetljeća?
2.  Kakav je trend potrošnje gnojiva?
3. Koja je hrvatska na listi po potrošnji gnojiva u svijetu?
4. Kakva je kvaliteta zemlje u Slavoniji i Baranji?

Slika 1.                                 Slika 2.

Ova dva grafa govore mnogo o posljednjim desetljećima i kretanju obradivih površina (slika 1) i potrošnji gnojiva u svijetu (slika 2).  Kao što se vidi na slici 1, u 40 godina količina obradive površine po čovjeku pala je na pola. Najveći razlog je širenje (gradovi, ceste…) i veći broj stanovnika. Sudeći po brojevima posljednjim statistikama, budućnost nam nosi još veće izazove! Za više detalja / grafova, pogledajte članak ovdje (engl.)

Što je najednostavnije i logično rješenje? Učiniti postojeće kapacitete što produktivnijim. Puno se napredovalo po tom pitanju, a još mnogo izazova je pred nama.Da bismo postojeće kapacitete iskoristili što je više moguće, treba iskušati nove metode proizvodnje i prihranjivati zemlju koliko je potrebno. U daljnjem tekstu nećemo se fokusirati na metode proizvodnje (možda u budućim tekstovima), već na prihranu.

Kada spominjemo prihranu važno je naglasiti kako u HR stojimo s potrošnjom gnojiva:
– 1993.g.  – 138 500 tona (64. mjesto)
– 2002.g. – 172 000 tona gnojiva (61. mjesto na svjetskoj ljestvici (engl.).

Za usporedbu, naši susjedi mađari:
-1993.g. – 292 600 tona (51. mjesto)
-2002.g. – 501 321 tona (36. mjesto)

Iz ovih brojki jasno je vidljivo da zaostajemo za razvijenijim i okolnim zemljama, te da ne iskorištavamo dovoljno potencijal zemlje. Jasno je da mnogi u hrvatskoj trebaju mijenjati način razmišljanja. Kažu da jedna slika govori više od tisuću riječi:

Slika 3. Humus u tlima Osječko-Baranjske županije 2011.g. (izvor ZBKF Osijek)

Po brojkama i slici 3 se izvodi jednostavan zaključak. Crpimo zemlju do maksimuma i dajemo joj osnovni minimum. To potvrđuje i slika plodnosti vezana uz navodnjavanje (što tamnije smeđa = bolje):

Slika 4.  Navodnjavanje u Slavoniji i Baranji

Drugim riječima, ovakva proizvodnja je čista lutrija. Pozitivno je što ima mnogo inicijativa i planova da se stvari promijene na bolje. Planovi navodnjavanja, porast potrošnje gnojiva iz godine u godinu, zavodi za analize tla, suradnja s proizvođačima…

Ako se vratimo na prihranu, bitna stavka je edukacija vezana uz upotrebu gnojiva. Kod dosta malih proizvođača može se  primjetiti da u vlastitoj proizvodnji prilikom uporabe gnojiva nisu dovoljno educirani i ne odrađuju proces profesionalno. Ne rade analize tla, ne znaju što je potrebno kulturama koje uzgajaju i sl. Nažalost to je opasno i može rezultirati negativno kako za urod tako i za okoliš! Razlozi za analizu tla vrlo su dobro objašnjeni u dokumentu Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla.

Potrebno je da svaki pojedinac u svojem dijelu posla posveti više pažnje i znanja. Jedino tako ćemo ubrzati proces sazrijevanja kvalitetnije poljoprivrede u nas.

Za više detalja vezano za plodnost tla preporučujemo tekst od prof. dr. sc. Vladimira Vukadinović.

Print Friendly, PDF & Email