Malčiranje za početnike – zašto, kada i kako

0
6612

U ovom članku doznati ćete što je malčiranje, koje su mu prednosti i nedostaci, te kako se radi?

Jedna od metoda zaštite tla i biljaka koje uzgajamo je malčiranje. Pojednostavljeno rečeno, malčiranje je pokrivanje tla raznim organskim tvarima kojemu je cilj održavanje optimalnih uvjeta za rast biljaka, te sprečavanje, odnosno usporavanje rasta korova. Malčiranje je vrlo jednostavan i koristan proces, a njegove prednosti su višestruke.

Prednosti malčiranja

Prva grupa prednosti malčiranja vezana je uz borbu protiv korova. Zapravo je ovo najjednostavniji i najbrži način borbe protiv korova, i to zbog nekoliko razloga. Kao prvo, malčiranje sprečava korove da rastu, dok sve druge metode, poput kopanja uklanjaju korove, ali isto tako stvaraju uvjete novoj generaciji korova da još brže, lakše i jače rastu. Na ovaj se način gotovo u potpunosti mogu ukloniti korovi poput kupina, preslice, slaka i bambusa, i to u vrijeme dok vaša vegetacija raste bez problema.

Za ovaj način rada u vrtu potrebno je puno manje rada i vremena. Jednom postavljeni malč trajati će cijelu sezonu i višestruko smanjiti potreno vrijeme i rad za redovito okopavanje vrta. Na taj će način vrtove puno lakše održavati i stariji ljudi, ili oni koji su zaposleni i nemaju previše slobodnog vremena. U malčiranom vrtu puno je lakše raditi, lakše se hoda po malčiranim gredicama nego po zemlji, možete hodati po vrtu čak i kad je zemlja mokra, što u vrtu koji nije malčiran nije nemoguće, ali svakako nije preporučljivo.

Još jedna velika prednost malčiranih vrtova je lakše održavanje vlažnosti tla. Ovo je od izuzetne važnosti u ljetnim, toplim mjesecima kada se velike količine vode u vrtu isparavaju. Zemlja pod malčem ostati će duže vlažna, što će biti dobro za biljke, ali će smanjiti i potrošnju vode za zalijevanje.

I za kraj, pogledajmo koje su prednosti prednosti malčiranja kada govorimo o ekologiji. Prije svega, malčiranje reciklira razne prirodne materijale koji bi inače možda završili u kantama za otpatke. Također, malč će se s vremenom pretvoriti u prirodno gnojivo koje će dodatno obogatiti vaš vrt.

Nedostaci malčiranja

Iako je malčiranje neosporno sjajna metoda vrtlarenja, ima i nekoliko nedostataka. Nekim biljkama malč jednostavno ne odgovara. To se, prije svega, odnosi na korjenasto povrće, sa izuzetkom krumpira. Isto tako, kako malč u proljeće i ljeto hladi tlo, može usporiti klijanje i rast nekih biljaka. Kako malč može povećati količinu gljivica, to također može naškoditi nekim usjevima.

 Pokazalo se je kako mravi i termiti vole malčirana tla, pa nije baš najbolja ideja malčirati površine koje se nalaze u neposrednoj blizini kuće ili nekog drugog objekta. Puževi su još jedna životinjska vrsta koja ne da voli, nego obožava malč, pa ako sadite biljke koje i inače imaju problema sa puževima, možda bi bilo bolje da upotrijebite neku drugu metodu, a ne malčiranje.

Materijal za malčiranje

 

Za malč se uglavnom koriste prirodni materijali poput komposta, suhe slame ili sijena, lišća, kore drveta, šljunka, piljevine, kore drveta i slično. Kakav malč ćete odabrati prije svega ovisi o dostupnim materijalima, ali i nekim drugim elementima. Svakako je poželjno da se koristi presušena tvar, bez obzira o čemu je riječ, jer korištenje svježe trave, na primjer, dovesti će do njezinog truljenja, što će pogodovati razvoju gljivica, te povećanom broju puževa i drugih štetočina.

Svojevrsno malčiranje je i korištenje najlonskih folija poput klasičnih crnih folija koje se koriste u nasadima jagoda, krastavaca, tikvica i sličnih biljaka. Te folije obavljaju osnonvi posao malča, odnosno sprečavaju rast i razvoj korova, ali i griju zemlju, što ubrzava rast osnovne kulture.

Kako malčirati

Ako se odlučite malčirati, riječ o relativno jednostavnom procesu, ali koji ipak zahtijeva ponešto vremena i planiranja. Dakle, prva stvar koju morate napraviti je isplanirati koje ćete površine i kako malčirati. Zatim morate nabaviti materijale koje ćete koristiti prilikom malčiranja. Nabolje je da koristite materijale koje inače imate na raspolaganju, poput pokošene trave ili piljevine koja je ostala nakon spremanja drva za zimu.

Prije malčiranja morate napraviti pripremne radnje. To, kao prvo, podrazumijeva da zemljište koje ćete malčirati dobro natopite vodom, da barem 10 centimetara od površine bude mokro. Ako na zemljištu rastu neke biljke, pogazite ih. Gaženje je bolje rješenje od čupanja, jer će te biljke biti prvi sloj vašega novoga malča.

Možete staviti i određenu količinu korova, a preko toga nabacajte sloj suhog lišća, trave, slame, piljevine ili sličnog materijala. Po svemu tome možete posuti malo vapna ili koštanog brašna. Što ćete odabrati ovisi o dvije stvari – postojećEM pH vašeg tla i biljkama koje planirate zasaditi. Naime, ako vaš povrtnjak redovito prihranjujete, bilo dodavanjem organskih, bilo umjetnih gnojiva, time povećavate kiselost tla. Kako većini povrtnih kultura više odgovaraju lužnata tla, bilo bi dobro povrtnjak svakih par godina posuti vapnom.

Dobro bi bilo dodati i malo komposta ili nekog sličnog materijala koji će pospiješiti procese razgradnje u malču. Iako je kuhinjski otpad sjajan materijal za proizvodnju komposta, nije ga pametno dodavati u maLč, jer može privući miševe, štakore i druge štetočine. Isto tako, iako je neosporno riječ o praktičnoj opciji, korištenje plastične folije umjesto malča ima jedan veliki nedostatak, a to je taj da plastična folija ne samo da ne hrani zemlju, što malč čini, već i sprečava ulazak prirodnih hranjiva u zemlju.

Malčiranje je neosporno dobra metoda, a njegov uspjeh ovisi o mnogo faktora. Svakako je najbolje voditi računa o specifičnostima terena koji malčirate, materijala koji koristite, biljaka koje uzgajate i drugim faktorima. vjerojatno ćete najbolje rezultate postići tijekom vremena metodom pokušaja i uspjeha, odnosno pogrešaka.

Print Friendly

Želite li i Vi pisati članke u suradnji s nama? Javite nam se i pridružite se našem timu

 

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here