Prilikom zadnje šetnje prirodom i pokušaja skupljanja kestena na Papuku primjetio sam da nema niti jedno zeleno staro stablo kestena. Kao što smo prikazali na stranici facebooka – sva stabla su suha. Ostalo drveće oko njih je zdravo. Zainteresiralo me što je uzrok tome.
Šume kestena, koji su stari Grci nazvali i žirom bogova, u Hrvatskoj se prostiru na oko 15.000 hektara, no, na žalost, upozoravaju stručnjaci, zbog bolesti raka kore koja se pojavila još 1955. prijeti im propadanje.
Rak kestenove kore (Cryphonectria parasitica) u Hrvatskoj se pojavio 1955., a bolest se ubrzo proširila na čitavo stanište pitomog kestena. Cryphonectria parasitica uzrokuje nekrozu kore i rak na izbojcima iz panja, granama i deblu, te se napadnuta biljka suši. Bolest je vrlo agresivna, pa napada i vitalna stabla.
O gospodarskoj važnosti kestena u prošlosti svjedoči i činjenica da su stari Grci kestenov plod zvali “žirom bogova”, Marija Terezija u Šumskom redu 1769. propisuje državni monopol u iskorištavanju kestenika, a slične su odredbe vrijedile i za turske vladavine.
Pitomi je kesten vrsta koja brzo raste, a vrhunac prosječna prirasta je oko 35. godine, a primjerice za hrast oko 120., a za bukvu oko 90. godina. 
Plod pitoma kestena ima veliku hranjivu i dijetetsku vrijednost, jer sadrži vitamine i minerale, škrob, šećere, masti, bjelančevine, organske kiseline i celulozu. Služi i za ishranu domaćih životinja i divljači.
Drvo pitoma kestena vrlo je trajno, lako obradivo, izrazito je dobrih mehaničkih svojstava i zbog toga dobra sirovina za drvnu industriju i zanatstvo.
Izvor: index.hr
