Kako izgleda područje u Europi gdje su samo plastenici dokle pogled seže? Mogu li naši mali i pojedinačni proizvođači konkurirati proizvođačima koji imaju na jednom mjestu 20 000 hektara plasteničke proizvodnje? Pogodite tko može ponuditi jeftiniju cijenu na europskoj burzi i tko završava prije na polici.
Teško je i zamisliti površinu od 20 000 hektara (jedan hektar je 10 000 m2) pod plastenicima.
Prednosti su im:
- jeftinija proizvodnja,
- sav potreban materijal na raspolaganju,
- jednostavan otkup i ulazak u velike lance.
Gledano s druge perspektive, mana je na pretek.
- Održivost tu nema što tražiti,
- bolesti ima na pretek pa špricanja i kemikalija mora biti mnogo,
- smeća, plastike i otpada na pretek.
Kažu ljudi prolazeći cestom pored da se osjete kemikalije, plastika,…
Sve je to stvoreno iz potrebe diljem svijeta da se jede hrana koja nije sezonska (rajčica usred zime i sl.)
Nekada je na tom prostoru bila priroda
a ovo je promjena koja se dogodila u 26 godina
Pogledajte koliki je to veliki dio, iz svemira se vidi
Unutar plastenika su teški uvjeti rada za koje se koristi jeftina radna snaga (skoro pa robovlje) iz Afrike koje živi tamo, bez papira su, u neljudskim uvjetima često radeći za manju plaću od minimalno propisane.
Kupujte domaće, zdravo i lokalno povrće, jedite sezonski i zdravo. Dobro za vas a i za lokalne proizvođače.
A svi ti plastenici imaju i svoj vijek trajanja, na kraju to sve prije ili kasnije završi kao odpad…
Kako bi rekli indijanci: “Kada je posljednje drvo posječeno, posljednja riba pojedena, a posljednji potok otrovan, shvatit ćete da ne možete jesti novac!”
Javite nam vaše mišljenje u komentarima na dnu!
Više detalja na engleskom možete pronaći na
https://www.theguardian.com/business/2011/feb/07/spain-salad-growers-slaves-charities
