O bozićnim jelkama, te kako ih zbrinuti

0
1883

božićna jelkaBožićno vrijeme je iza nas, vrijeme je da se malo podsjetimo na važni detalj iz tog razdoblja koji nam postaje nepotreban u dnevnom boravku. Mnogi prate običaj ukrašavanja jelke, međutim malo tko zna detalje oko samog običaja.
Znate li kada je okićena prva Božićna jelka i tko je izumio lampice?
Također kada se sve brojke zbroje, velika je to količina zelenog otapada koju treba zbrinuti nakon blagdana.
Znate li koliko jelki godišnje se kupuje, kako zbrinuti jelku nakon blagdana, kako izgleda 15 najljepših jelki na svijetu?

Prvo malo brojki o samim jelkama i ukrasima:

  • Prva ukrašena božićna jelka bila je u mjestu Riga, Latvia 1510.g.
  • Ideju za lampice i osvjetljenje bora smislio je asistent Thomasa Edison – Edward Johnson 1882. g.
  • U masovnu proizvodnju ulaze 1890.g. Više detalja iz amerike(engl.)

Ako pogledamo globalno – veliki je to biznis kada se sagledaju brojke, te je mnogo ljudi zaposleno u ovoj grani industrije (samo u americi cca 100 000 ljudi). Neke države ih toliko proizvode da im je to važan postotak u izvozu i BDP.
Svjetska potražnja za jelkama je pozamašna i iz godine u godinu raste. Trenutna potrošnja godišnje:

  • Amerika 35 mil
  • Britanija 8 mil

Prodaja jelki u USA 2001 je iznosila 360 mil $ (28 mil kom). Od tada prodaja raste, a ove godine su zasadili 73 mil jelki. Više činjenica(engl.)
Nakon te statistike
nameće se bitno pitanje – kako zbrinuti sve te jelke da ne ostave utjecaja na život i ekologiju. Velika je to količina zelenog otpada.
Kamo s jelkom nakon Božića? Najveći je problem kada ne postoji proces zbrinjavanja, te se jelke odlažu s ostalim otpadom na odlagalište. U tom slučaju na odlagalištu nema dovoljno kisika, pa sam proces prirodnog razgrađivanja jelke traje poprilično duže.
Ono što je pohvalno danas – rastući trend svijesti i zbrinjavanja zelenog otpada. Npr. za područje Osijeka, izgrađen je zeleni otok, a i grad je preuzeo inicijativu kod skupljanja jelki nakon blagdana. Nije Osijek jedini grad i sama svijest kod građana je sve veća, ali što za one koji nemaju takvu opciju?
U tim mjestima predlažem da (ukoliko im prostor omogućava) krenu s vlastitim kompostiranjem. Jednostavno je, pomoći će prirodi, te kao rezultat dobiti ćete humus za vaše kućanstvo.  (Uskoro ćemo objaviti tekst sa savjetima kako napraviti svoj komposter.)
Potrebni koraci:

 

Nenad je ing. elektrotehnike koji svoje slobodno vrijeme voli posvećivati proizvodnji prirodnog gnojiva Humusal, te podizanju svijesti o zdravom životu i održivom načinu uzgoja biljaka.