Kako je Kuba preživjela krizu 90-ih godina, te kako je došla do toga da je većina hrane tamo organska i 90% hrane za grad Havanu iz lokalnih urbanih vrtova? Možemo li mi nešto naučiti iz toga? Više detalja o “urbanom agro čudu” u ovom i budućim tekstovima na ovu temu
Kubin glavni grad snabdijeva se sa 90% hrane iz lokalnih urbanih vrtova. Interesantna i zavidna brojka. Zamislite da je sva hrana koju kupujete i jedete organska i iz vaše neposredne blizine = svježa! Kroz nekoliko idućih tekstova ispričati ćemo njihovu priču i kako su krizu okrenuli u pozitivnu revoluciju.
Bitan dio ove priče su njihovi urbani vrtovi. Čak velike u obliku zadruge nazivaju “Organiponicos”. Mi ćemo ih u daljnjim tekstovima zvati “organoponici”. No da bi razumjeli gdje su i kako došli kroz prošla 2-3 desetljeća, priču o “urbanom agro čudu” moramo ispričati od početka.
Kako je sve započelo
Pad sovjetskog saveza 1991. godine oduzeo je Kubi glavnog trgovinskog partnera i izvor fosilnih goriva. To je započelo ekonomsku krizu koja je dovela do smanjenja hrane i porasta stope pothranjenosti. Poljoprivredna proizvodnja pala je za 54% između 1989. i 1994. godine. S poljoprivredom na koju utječu nestašica goriva i dva ključna naftna derivata – mineralna gnojiva i pesticid – stanovnici Havane počeli su saditi usjeve žitarica gdje god da je bio raspoloživ prostor. Sva proizvodnja je bila organska, jer druge opcije nije bilo. U početku je prinos bio nizak, zbog nedostatka poljoprivrednog iskustva. Tijekom devedesetih vlada je priorizirala proizvodnju hrane i usmjerila se na male poljoprivrednike. Već 1994. godine vlada je dopustila zemljoradnicima da prodaju svoj višak proizvoda izravno stanovništvu.
Zbog nedostatka goriva i nedostatka prijevoza, sve veći dio poljoprivredne proizvodnje odvija se u urbanoj poljoprivredi. Tako se – uz snažnu državnu potporu – urbana poljoprivreda brzo transformirala sa spontanog odgovora na nesigurnost hrane na nacionalni prioritet.
U tom je procesu Havana dodala novu riječ Organiponicos u rječnik urbane poljoprivrede i postala pionir u globalnom prijelazu na održivu poljoprivredu koja proizvodi “više s manje”.
Odakle naziv Organiponicos
Kubanci su pokret i način uzgajanja nazvali Organiponicos jer koriste organski supstrat, dobiveni od ostataka usjeva, kućnog otpada i životinjskog gnoja.
Što kažu brojke?
- Glavni grad Kube je Havana. Broj stanovnika. 11,382,820
- Godine 2002., 140.000 četvornih kilometara urbanih vrtova proizvelo je 3,4 milijuna tona hrane. Trenutna procjena iznosi čak 81.000 hektara (330 km2).
- Broj “organoponica” u Kubi: više od 7000 s ukupno 323 km2.
- Broj takvih vrtova u Havani: više od 200 (koji opskrbljuju grad s više od 90 posto voća i povrća)
- Najveći organiponic “Vivero Alamar” zapošljava 160 ljudi većinom starije
- U cijeloj Kubi kroz ovaj oblik agronomije zapošljava se 400 000 ljudi!
- Castro je vidio organsku revoluciju kao jedino rješenje krize uzrokovane kolapsom Sovjetskog saveza
Humusal – hrvatsko eko gnojivo
Pogledajmo brojke kako se proizvodnja u organoponicima razvijala tijekom 90’ih:
Kratak video o kubanskoj agro revoluciji:
U idućem nastavku ćemo prikazati malo više detalja o samoj proizvodnji i prodaji.
Upišite email dolje desno ako želite dobivati obavijesti o budućim tekstovima ili like-ajte našu FB stranicu!
Javite nam u komentarima što vi mislite o ovom pokretu koji je krenuo slučajno, a na kraju može biti pokazni materijal za mnoge druge!
