Friday, April 25, 2025
NaslovnicaHranaOrganska hranaVrtovi Havane - 1 dio - kubanska agro revolucija

Vrtovi Havane – 1 dio – kubanska agro revolucija

Kako je Kuba preživjela krizu 90-ih godina, te kako je došla do toga da je većina hrane tamo organska i 90% hrane za grad Havanu iz lokalnih urbanih vrtova? Možemo li mi nešto naučiti iz toga? Više detalja o “urbanom agro čudu” u ovom i budućim tekstovima na ovu temu

Kubin glavni grad snabdijeva se sa 90% hrane iz lokalnih urbanih vrtova. Interesantna i zavidna brojka. Zamislite da je sva hrana koju kupujete i jedete organska i iz vaše neposredne blizine = svježa! Kroz nekoliko idućih tekstova ispričati ćemo njihovu priču i kako su krizu okrenuli u pozitivnu revoluciju.

Bitan dio ove priče su njihovi urbani vrtovi. Čak velike u obliku zadruge nazivaju “Organiponicos”. Mi ćemo ih u daljnjim tekstovima zvati “organoponici”. No da bi razumjeli gdje su i kako došli kroz prošla 2-3 desetljeća, priču o “urbanom agro čudu” moramo ispričati od početka.

Kako je sve započelo

Pad sovjetskog saveza 1991. godine oduzeo je Kubi glavnog trgovinskog partnera i izvor fosilnih goriva. To je započelo ekonomsku krizu koja je dovela do smanjenja hrane i porasta stope pothranjenosti. Poljoprivredna proizvodnja pala je za 54% između 1989. i 1994. godine. S poljoprivredom na koju utječu nestašica goriva i dva ključna naftna derivata – mineralna gnojiva i pesticid – stanovnici Havane počeli su saditi usjeve žitarica gdje god da je bio raspoloživ prostor. Sva proizvodnja je bila organska, jer druge opcije nije bilo. U početku je prinos bio nizak, zbog nedostatka poljoprivrednog iskustva. Tijekom devedesetih vlada je priorizirala proizvodnju hrane i usmjerila se na male poljoprivrednike. Već 1994. godine vlada je dopustila zemljoradnicima da prodaju svoj višak proizvoda izravno stanovništvu. 

Zbog nedostatka goriva i nedostatka prijevoza, sve veći dio poljoprivredne proizvodnje odvija se u urbanoj poljoprivredi. Tako se – uz snažnu državnu potporu – urbana poljoprivreda brzo transformirala sa spontanog odgovora na nesigurnost hrane na nacionalni prioritet.

U tom je procesu Havana dodala novu riječ Organiponicos u rječnik urbane poljoprivrede i postala pionir u globalnom prijelazu na održivu poljoprivredu koja proizvodi “više s manje”.

Odakle naziv Organiponicos 

Kubanci su pokret i način uzgajanja nazvali Organiponicos jer koriste organski supstrat, dobiveni od ostataka usjeva, kućnog otpada i životinjskog gnoja.

Što kažu brojke?

  • Glavni grad Kube je Havana. Broj stanovnika. 11,382,820
  • Godine 2002., 140.000 četvornih kilometara urbanih vrtova proizvelo je 3,4 milijuna tona hrane. Trenutna procjena iznosi čak 81.000 hektara (330 km2).
  • Broj “organoponica” u Kubi: više od 7000 s ukupno 323 km2. 
  • Broj takvih vrtova u Havani: više od 200 (koji opskrbljuju grad s više od 90 posto voća i povrća)
  • Najveći organiponic “Vivero Alamar” zapošljava 160 ljudi većinom starije
  • U cijeloj Kubi kroz ovaj oblik agronomije zapošljava se 400 000 ljudi!
  • Castro je vidio organsku revoluciju kao jedino rješenje krize uzrokovane kolapsom Sovjetskog saveza

Humusal – hrvatsko eko gnojivo

Pogledajmo brojke kako se proizvodnja u organoponicima razvijala tijekom 90’ih:

 

 

 

 

 

 

 

Kratak video o kubanskoj agro revoluciji:

U idućem nastavku ćemo prikazati malo više detalja o samoj proizvodnji i prodaji.

Upišite email dolje desno ako želite dobivati obavijesti o budućim tekstovima ili like-ajte našu FB stranicu!

Javite nam u komentarima što vi mislite o ovom pokretu koji je krenuo slučajno, a na kraju može biti pokazni materijal za mnoge druge!

Prethodni članak
Sljedeći članak
Nenad
Nenad
Nenad je ing. elektrotehnike koji svoje slobodno vrijeme voli posvećivati proizvodnji prirodnog gnojiva Humusal, te podizanju svijesti o zdravom životu i održivom načinu uzgoja biljaka.
Povezani članci

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

- Advertisment -

Najpopularnije

Posljednji komentari